Cijeli katalog

Nastanjen u napuštenom provansalskom mlinu, pripovjedač svojim pariškim čitateljima šalje priče o tom kraju i njegovim ljudima. Susrećemo kozu gospodina Seguina, župnika iz Cucugnana, korzikanske svjetioničare i stari par zaboravljen u zabiti. Pripovijesti izmjenjuju lakrdiju, predaju i kratke prizore u kojima cijeli život stane na nekoliko stranica. Zbirka istražuje ruralnu Provansu, zanate koji nestaju i čežnju čovjeka koji je promatra izdaleka. Daudet piše jednostavnu i pjevnu prozu u kojoj kroz humor često probija sjeta.

Elizabeth Bennet, druga od pet sestara, živi u obitelji nižega engleskog plemstva u kojoj brak odlučuje o budućnosti kćeri. Dolazak imućnoga susjeda i njegova prijatelja Darcyja, kojega drže oholim, poremeti ravnotežu cijeloga susjedstva. Između glasina i prebrzih sudova Elizabeth se sukobljava s čovjekom za kojega vjeruje da ga već poznaje. Roman istražuje društvene predrasude, staleški ponos i položaj žena u Engleskoj s početka 19. stoljeća. Austen razvija točnu ironiju koja komediju običaja pretvara u studiju osjećaja i konvencija.

Pod Neronom patricij Vinicije zaljubljuje se u Ligiju, kraljevsku taokinju odgojenu u rimskoj obitelji i potajno kršćanku. Naviknut da dobiva što želi, dade je zatražiti na dvoru; ona mu izmakne, a on otkrije zajednicu čija su pravila suprotna njegovima. Kad Rim izgori i Neron potraži krivce, kršćane izvode u arenu, a Vinicije mora odabrati stranu. Roman istražuje moć, obraćenje i otpornost vjere u nastajanju. Sienkiewicz obnavlja carski Rim s povjesničarskom pomnjom, ne odričući se pustolovnoga romana.

Pariz, 1482.: Romkinja Esmeralda pleše pred katedralom dok grad slavi blagdan ludih. Nakazni zvonar Quasimodo i arhiđakon Claude Frollo, koji ga je odgojio, obojica su njome potreseni. Između klaustra, Dvora čudesa i stupa srama djevojka postaje ulogom žudnje koja se ne priznaje. Roman istražuje fanatizam, nasilje svjetine, ljepotu i ružnoću te katedralu kao kameno pamćenje jednoga doba. Hugo od srednjovjekovnoga Pariza čini punopravan lik, obnovljen ulicu po ulicu.

Torchy, domišljat i pronicav službenik, pripovijeda o svojim iskustvima u svijetu poslova i društvenih odnosa. Kroz susrete, osobito s Vee, otkriva tananosti ljudske ambicije i igara utjecaja. Njegov pogled, ujedno naivan i oštar, unosi humor i zbiljnost. Svaka prilika postaje povod za učenje i rast. Autor donosi živo pripovijedanje koje spaja komediju i društvenu kritiku.

Benjamin Franklin pripovijeda svoj put, od bratove tiskare u Bostonu do javnih poslova u Philadelphiji. Opisuje samouko učenje, prve novine, čitalačka društva koja osniva i naum da usvoji trinaest kreposti. Pripovijest prati obrtnika koji postaje nakladnik, izumitelj i ugledan građanin, a zatim predstavnik kolonija u Europi. Knjiga istražuje rad, štedljivost, javnu korist i misao da se značaj gradi kao što se uči zanat. Franklin daje jedno od prvih svjedočanstava o osobnom uspjehu, u tonu pisma vlastitu sinu.

Harriet, predana žena i oštra promatračica svojega doba, pripovijeda o svojem misaonom i osobnom putu u društvu koje se mijenja. Kroz svoja iskustva istražuje pitanja obrazovanja, položaja žena i društvene pravde. Njezin kritički pogled ističe stege nametnute ženama i mogućnosti oslobođenja. Pripovijedanje nudi uron u život obilježen promišljanjem i djelovanjem. Autorica donosi poučno svjedočanstvo o borbama i društvenim preobrazbama devetnaestoga stoljeća.

Desete godine opsade Troje Agamemnon oduzima Ahileju zarobljenicu koja mu je pripadala, pa se najbolji među Ahejcima povlači u svoj šator. Bez njega grčka vojska bije bitke u ravnici: dvoboj Parisa i Menelaja, Diomedovi podvizi, Hektorov oproštaj od Andromahe. Poslanstvo uzalud preklinje Ahileja da se vrati, dok Trojanci napreduju i probijaju bedem pred lađama. Ovaj prvi svezak istražuje srdžbu, čast i teret bogova nad ljudima. Homer svakomu borcu daje ime, podrijetlo i potanko opisanu smrt.

Pušten nakon devetnaest godina robije zbog ukradena kruha, Jean Valjean ne nalazi ni posla ni skloništa, sve do noći kad ga primi biskup. Postavši pod lažnim imenom drugi čovjek, uzima k sebi Cosette, kćer radnice umrle u bijedi, i odgaja je skrivajući se. Inspektor Javert, koji ne dopušta da se robijaš može promijeniti, progoni ga diljem Francuske sve do barikada 1832. Roman istražuje bijedu, zakon, otkupljenje i ono što društvo čini s onima koje je osudilo. Hugo sudbine nekolicine ljudi upliće u sliku cijeloga stoljeća i u vlastitu obranu potlačenih.

U krugovima francuske vlasti diplomati i dvorjani kreću se u strogo uređenu svijetu u kojem svaka kretnja ima značenje. Političke i osobne spletke prepleću se i otkrivaju ambicije, suparništva i krhka savezništva. Iza sjaja stoje stalne napetosti i računice. To pripovijedanje uranja čitatelja u unutarnje mehanizme vlasti i društvena predstavljanja. Autor nudi točno promatranje ponašanja i igara utjecaja.

Godine 1805. Rusija ulazi u rat protiv Napoleona, a peterburški saloni o tome raspravljaju na francuskom. Roman prati Pierrea Bezuhova, nespretna nasljednika koji traži smisao, kneza Andreja Bolkonskoga, koji odlazi na bojište bježeći od vlastita života, i Natašu Rostovu, čije djetinjstvo završava između dvaju plesova. Od Moravske do požara Moskve privatne se sudbine spliću usred vojski. Djelo istražuje ljubav, smrt, vjeru i udio pojedinaca u događajima. Tolstoj isprepleće obiteljsku kroniku i razmišljanje o povijesti, odbijajući da je objasne veliki ljudi.

Fjodor Karamazov, razuzdan otac, sukobljava se sa starijim sinom Dmitrijem oko nasljedstva i oko iste žene. Oko njih Ivan, mučen pitanjem zla, i Aljoša, iskušenik u samostanu, kreću suprotnim putovima, dok sluga Smerdjakov promatra. Kad starca ubiju, sumnja padne na Dmitrija, a suđenje svakoga prisili da kaže u što vjeruje. Roman istražuje krivnju, slobodu i vjeru u svijetu u kojem se čini da je sve dopušteno. Dostojevski kriminalističku radnju dovodi do pitanja tko je u jednoj obitelji nedužan.

Trojanci su stigli do lađa i vatra prijeti brodovlju kad Patroklo od Ahileja dobiva oružje da ih odbije. Njegova smrt od Hektorove ruke vraća Ahileja u boj, s oklopom koji je iskovao Hefest i s bijesom koji ništa ne zaustavlja. Ravnica, zatim rijeka, a naposljetku i trojanske zidine gledaju kako se njih dvojica sastaju pred očima cijeloga grada. Ovaj drugi svezak istražuje žalovanje, osvetu i sažaljenje koje neprijatelj još može izazvati. Homer vodi pjesmu do Hektorova pogreba, nakon noći u kojoj otac dolazi tražiti tijelo svojega sina.

Robert Orange, promišljen i ambiciozan mladić, kreće se društvom u kojem privid i ambicija oblikuju odnose. Razapet između osobnih težnji i društvenih stega, nastoji naći svoje mjesto i potvrditi svoje izbore. Njegovi susreti otkrivaju napetosti između iskrenosti i oportunizma. Priča tanahno istražuje društvene tokove i ističe smicalice i nagodbe. Autorica nudi nijansirano djelo o osobnoj ambiciji i mehanizmima društvenoga svijeta.

U devet odjeljaka aforizama Nietzsche napada predrasude filozofa i njihovu pretenziju na nepristranu istinu. Ispituje podrijetlo ćudorednih vrijednosti, razlikuje moral gospodara od morala robova i dovodi u pitanje vjerske izvjesnosti svojega doba. Njegove primjedbe prelaze s teorije spoznaje na kritiku običaja. Knjiga istražuje koliko vrijede same vrijednosti i odakle im vlast nad ljudima. Autor iznosi izazovnu misao, pisanu u ulomcima umjesto u povezanim dokazima.

Običan čovjek protiv svoje volje biva uvučen u mračnu aferu punu laži i zakopanih tajni. Što više pokušava shvatiti, to mu stvarnost više izmiče, brišući granicu između istine i iluzije. Događaji poprimaju uznemirujući obrat koji dovodi u pitanje pouzdanost njegovih opažanja. Priča stvara mučno i postupno ozračje u kojem prevladava sumnja. Autor istražuje psihologiju i strah suptilnom i postojanom napetošću.

Osam godina prije Anne Elliot prekinula je s pomorskim časnikom bez imetka, poslušavši savjet svojih bližnjih. Sada je potisnuta kći obitelji koju je taština dovela do propasti, a kapetan Wentworth vraća se bogat i traženi. Susreti se nižu u uskom krugu u kojem se ništa ne kaže otvoreno i u kojem svatko promatra druge. Roman istražuje kajanje, šutljivu vjernost i teret savjeta koje čovjek posluša protiv sebe. Austen ovdje piše ozbiljnijim tonom, pozorna na izgubljeno vrijeme i na ono što druga prilika traži.

Više likova prolazi kroz neočekivane preobrazbe, tjelesne ili simbolične, koje im potresaju identitet. Te ih promjene prisiljavaju da promisle svoje mjesto u svijetu i odnose s drugima. Svaka priča osvjetljava drukčiji vid promjene, između zbunjenosti i otkrivenja. Pripovijedanje se služi čudnovatim i maštovitim da bi propitalo ljudsku narav. Autor nudi niz varijacija na preobrazbu i njezine posljedice.

Jednoga jutra Josefa K., prokurista u banci, u njegovoj sobi uhite dvojica čuvara koji mu o optužbi ne kažu ništa i puste ga da ode na posao. Postupak se nastavlja a da mu se nikada ne objasni, na tavanu prigradske zgrade u kojoj zasjeda sud zatrpan spisima. K. se obraća bolesnom odvjetniku, slikaru koji živi od sudaca i trgovcu kojega je vlastita parnica progutala. Svaki ga korak dublje uvlači u upravu čije najviše stupnjeve nitko nije vidio. Roman, objavljen nakon Kafkine smrti, istražuje krivnju, vlast i instancu do koje se nikada ne dopire.

Pitt i Fox, dvojica ljudi oprečnih naravi, nađu se povezani nizom zbivanja koja ih prisiljavaju na zajednički rad. Njihove razlike stvaraju i napetost i uzajamnu dopunu u složenim prilikama. Kako njihov put odmiče, njihovi se pobudi i vrijednosti stavljaju na kušnju. Njihov se odnos razvija između suparništva i uzajamna razumijevanja. Autor razvija radnju usredotočenu na ljudske odnose i na izbore pred nedaćama.

Upropašten i odlučan umrijeti, mladi Raphaël de Valentin ulazi u antikvarnicu u kojoj mu starac ustupa magarećju kožu prekrivenu znakovima. Talisman ispunjava svaku želju svojega vlasnika, ali se pri svakoj stisne, a s njim i život onoga tko ga drži. Preko noći bogat, Raphaël počinje brojiti svoje želje kao što se broje dani. Roman istražuje žudnju, trošenje sebe i razdvajanje htijenja od moći u Parizu Srpanjske monarhije. Balzac tako otvara Ljudsku komediju filozofskom pripoviješću potkrijepljenom društvenim promatranjem.

Montana, samostalna mlada žena, pokušava se nametnuti u opru okružju u kojem pravila diktiraju snaga i glas. Pred teškim izborima i složenim odnosima nastoji ići svojim putem ne odričući se svojih vrijednosti. Susret s čovjekom mutne prošlosti poremeti joj ravnotežu. Između napetosti, izazova i osjećaja uči potvrđivati svoj identitet. Autorica nudi snažno pripovijedanje koje spaja ljubav, preživljavanje i samopotvrđivanje.

Na tajanstvenoj vrištini, obasjanoj promjenjivim ozračjem vrijeska, križaju se sudbine oko zakopanih tajna i prešutnih strasti. Likovi se kreću u okviru koji je istodobno ljubavan i uznemirujuć, gdje svako otkrivenje mijenja krhku ravnotežu odnosa. Neizrečene napetosti i zatomljeni osjećaji naposljetku prsnu. Roman istražuje veze između ljubavi, sjećanja i mjesta. Autorica stvara zaokupljajuće ozračje u kojem priroda zrcali unutarnje napetosti.

Aurelijan, obrazovan mladić iz antike, živi u svijetu obilježenu sukobima između predaje i novih vjerovanja. Kroz susrete i iskustva propituje smisao života, ćudoređe i istinu. Njegov ga put dovodi do sučeljavanja s različitim pogledima na svijet. Pripovijedanje spaja filozofsko promišljanje s povijesnim pripovijedanjem. Autor nudi dubokoumno djelo o traganju za mudrošću i razvoju ideja.